Molim pomoć s drenažom oko kuće. Mora li se betonirati dno kanala, koliko se mora ići ispod temelja, mora li ići folija ljepenka koja se vari na spoju ispod čepaste folije? Obzirom da nemam dubok temelj, mogu staviti 1 komad na zid i dno, je li tako u redu napraviti? Također me zanima treba li s druge strane kanala, tj. nasuprot temelja odvojiti tlo od „batude“-kamena. Kada se obloži kanal, polaže se perforirana cijev, ali kojeg promjera? Je li potrebno na vrhu, ispod ispunjenog kanala, čime i kako, prekriti kanal?
Uz pretpostavku da se radi o drenaži okućnice, tj. hortikulturnog prostora parcele na kojoj se nalazi kuća (za drenažu građevinskog dijela parcele kontaktirati građevinara) potrebno je iskopati drenažni kanal širine 20-tak cm, dubine 80 cm i nagiba 2-3%. Na dno kanala postaviti hidraulički filtar materijal (npr. šljunak ili tucanik frakcije 5-30 mm) u sloju 10-tak cm, zatim postaviti drenažnu cijev (Ø 65 ili 80 mm) i nju obložiti istim hidrauličkim filtar materijalom u sloju debljine 20-tak cm, a zatim kanal do površine tla ispuniti s tlom od iskopa. Budući da razmak drenažnih cijevi određuje više elemenata, u ovakvim situacijama moguće je razmak prilagoditi obliku i veličini parcele za koju nisu navedeni podaci. Ako drenažne radove provodite na lijepo razvijenom travnjaku, te vam ga je žao uništiti, moguće je najprije pažljivo ukloniti travnjak na način da ga se za širinu drenažnog kanala isječe i namota poput tepiha, a po završetku svih radova vrati na dovoljno vlažan i nabijen vrh drenažnog kanala.

prof. dr. sc. Gabrijel ONDRAŠEK

Prethodni članakOvogodišnja Ambienta održava se od 11. do 15. listopada
Sljedeći članakZašto za uzgoj kupina nisu dobra područja koja su povremeno naplavljena?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.