Ostalo pitanje br. 131

28

Imam stajski gnoj od ovaca i tekuću kominu bez koštica dobivenu iz uljare za preradu maslina. Kako u što kraćem roku iz gore navedenog proizvesti humus?
Kompostiranje organskih ostataka je nužan proces kako bi se postigla kemijska, biološka i sanitarna stabilnost konačnog materijala prije primjene u poljoprivredne svrhe. Tekuća komina je nešto kompliciranija sirovina u odnosu na suhu kominu, prvenstveno zbog veće količine fenola iz vegetabilne vode te postotka ulja koje sadrži, pa se stoga ne može izravno primijeniti jer bi došlo do fitotoksičnog učinka. S druge strane, sadrži i visok postotak organske tvari i minerale koji su nužni za rast i razvoj biljaka. Ovčji gnoj ima povoljna fizikalna svojstva i bogat je dušikom. Kako bi se proizveo što kvalitetniji kompost, predlažem stvaranje kompostišta na način da se od cigli ili drugih materijala napravi pravokutnik s bočnim stranama visine do 1 metar. Na 500 kg tekuće komine dodajte 300 kg ovčjeg gnoja te 100-200 kg slame ili drugih usitnjenih biljnih ostataka te sve dobro promiješajte. Ako je moguće, kompostište napravite na zaštićenom mjestu. Kompostnu masu potrebno je jednom mjesečno promiješati, a vrlo je bitno održavati vlažnost mase iznad 50 %. U tu svrhu možete koristiti 1 % otopinu UREA-e ili, ako vam je dostupna kopriva, vodeni ekstrakt koprive (200 g koprive zaliti litrom vode i ostaviti 14 dana u zatvorenoj posudi, količinu prilagoditi veličini hrpe koju je potrebno zaliti). Na taj način ćete do sljedeće zime proizvesti kvalitetan kompost za primjenu u vašem masliniku.

doc. dr. sc. Igor PALČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 550
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 44
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.