Želim urediti okućnicu, na mojem posjedu postoji drveće, a susjedi malo dalje od mene imaju klizište. Na brijegu su maknuli gotovo svo drveće, a tlo je ilovača. Ispod kuće ako maknem stari vinograd što posaditi da mi zadrži tlo? Zanima me koliko divlje ruže ili višnje imaju dubok korijen? To je velik prostor, posadila bih korisne biljke, napravila vrt, no pitanje je koje biljke i od kuda početi?
Prilikom odabira vrsta za sadnju na nagnutim terenima, svakako treba paziti na očuvanje tla i zadržavanje plodnog površinskog sloja. Drvenasta vegetacija koja ima duboko korijenje poželjna je na takvim mjestima. Nadalje, važna je ekspozicija, izloženost udarima vjetra, nadmorska visina. S obzirom da spominjete da na zemljištu već postoji vinograd, pretpostavljam da se radi o povoljnoj ekspoziciji, nadmorskoj visini te nagibu. Od utilitarnih drvenastih vrsta koje su pogodne za sadnju na nagnutim terenima preporučuju se voćne vrste poput trešanja, krušaka, jabuka; a što se tiče grmolikih vrsta nižeg rasta koje neće spriječiti pogled tu su još lijeska, bazga i kupine. Divlje ruže su također pogodne za takve terene. Ako planirate napraviti povrtnjak, uzmite u obzir da se radi o uglavnom vrstama kraće vegetacije, te da je tijekom kasne jeseni, zimi i početkom proljeća tlo pretežno golo pa postoji mogućnost od ispiranja. Zbog toga ne bi bilo loše razmotriti mogućnost oblikovanja gredica na terasama. Povrtne, začinske i aromatične vrste za uspješan uzgoj traže dosta njege i zalijevanja za vrijeme sušnih razdoblja, pa svakako uzmite u obzir raspoloživo vrijeme za vrtlarenje i mogućnosti osiguravanja dovoljnih količina vode.

izv. prof. dr. sc. Vesna ŽIDOVEC

Prethodni članakProduljen rok prijave za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije 2019.
Sljedeći članakSeminar: Zašto odabrati gnojiva tvrtke Pro-Eco?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.