Koštice buče (poljska tikva, bundeva) imaju navodno veliku prehrambenu vrijednost, a i neka ljekovita svojstva. Kakva je njihova prodaja na tržištu?
Suhe sjemenke buče sadrže oko 50% masti, 35% bjelančevina, a ostatak čine ugljikohidrati, fosfor, kalij, magnezij, kalcij, cink, selen, vitamini A, B, D i E. Bučine sjemenke se mogu peći u pećnici ili na tavi uz dodatak maslaca. Iz tamnozelenih do crnih sjemenki dobiva se ulje koje je drugačije od ostalog jestivog ulja: tamne je boje, od zelenkaste do tamnosmeđe, gušće, ali prije svega zdravo i odličan dodatak salatama, bijelom kozjem siru, a osobito grah-salati. Bučino ulje sadrži zasićene i nezasićene masne kiseline vitamin E i betakaroten. Ulje se dobiva hladnim postupkom i kao takvo je vrlo probavljivo. Kod upotrebe sjemenki za prehranu, kod guljenja košuljice (ljuske), mora se paziti da se ne skida i sivozelena pokožica jer se upravo u njoj nalaze najhranjiviji sastojci za ljudsko zdravlje. Za upotrebu sjemenki za grickanje služe obične poljske tikve golice. Na tržištu se pojavljuju biopreparati čiji su sastojci cijele ili samljevene sjemenke tikve. Proizvode se na prirodan način bez primjene sredstava za zaštitu bilja. Industrija dječje hrane proizvodi sokove i kašice od bundeve i muškatne tikve. Sok od tikve uspješno koristi i industrija kašastih bezalkoholnih pića, a ulje od tikve koristi se u narodnoj medicini. Sjemenke buče su traženi proizvod i vrlo lako se mogu plasirati bilo na strano ili domaće tržište jer je proizvodnja daleko manja od trenutačnih potreba.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMutni jabučni ocat
Sljedeći članakKako do rascvjetanog balkona?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.