Ostalo pitanje br. 143

55

Zanima me je li svaki šumski med ustvari med medljikovac? Što se tiče planinskog meda, je li on nektarski, jer je ustvari sasvim moguće da je nastao od nektara biljaka na nekom šumskom proplanku? Ovo je značajno sa stajališta kontrole električne provodljivosti medova, gdje su medovi razgraničeni, nektarni do 0,8 mS/cm, odnosno medljikovac i kestenov min. 0,8 mS/cm i više.
Pčelinji proizvod koji ne potječe od cvjetnog nektara već od biljnih sokova iz dubljih slojeva biljaka nazivamo med medljikovac, medun ili šumski med. Medljika ili medna rosa javlja se u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama i to u vrijeme ljetnog rasta, a čak je moguća na travama i žitaricama. Na bjelogoričnom drveću najviše se može naći na hrastovim šumama, na vrbi, lipi, klenu i trešnji. Medljika s crnogorice najčešća je u planinskim karjevima i to na jeli, smreki, boru i arišu. Riječ medun potječe iz staroslavenskog i označava uš. Do nedavno se u pčelarstvu naziv medun upotrebljavao za med medljikovac s crnogorice, a medljika za med medljikovac s bjelogorice. Neovisno o nazivima i jedan i drugi nisu proizvod nektarnih žlijezda cvjetova nego su to biljni sokovi iz dubljih slojeva biljke (floem) do kojih pčele u normalnim uvjetima ne mogu doći. Biljne uši oštećuju list, iglice ili mlade grančice te tako izlaze slatki biljni sokovi, a višak koji uši ne mogu preraditi pojavljuje se kao medna rosa. Dio medne rose izlazi i spontano kroz oštećenja biljnog tkiva. Proizvodnji medljike pogoduje toplo i vlažno vrijeme. Kiša je uništi, a za suhog vremena skrutne se još na stablu. Za prezimljivanje ušiju važne su blage zime. Tijekom ljeta mednu rosu često možemo primijetiti na automobilima koji su parkirani ispod krošanja stabala. Moguće je da na višim nadmorskim visinama i planinama uz povoljne vremenske uvjete na proplancima i livadama cvate mnogo medonosnog bilja koje daje dovoljno nektara za proizvodnju meda i tada se ne radi o medljikovcu nego o cvjetnom medu. Ovome u prilog ide i postojanje pčela u slobodnoj prirodi na većim nadmorskim visinama (mnogo više bilo ih je prije pojave varoze) koje su preživljavale dugotrajne i hladne zime, a što na medljikovcu sigurno ne bi uspjele. Različiti kemijski sastav nektarnog meda i medljikovca uzrokuje, kao što ste i sami napomenuli i različitu električnu vodljivost.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 142
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 144
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.