U kompost smo dovezli piljevinu (suha grabovina) od susjeda koji je piljevinu čuvao na suhom i vrućem vremenu u hrpama oko dva tjedna. Nakon toga smo u kompostu primjetili mnoštvo sitnih životinja nalik na crve, koji imaju i nožice. Na piljevinu smo posuli vreću hidrata misleći da će ih to uništiti ali nije. Osobito ih nalazimo unutar kompostne hrpe na trulom voću i povrću. Moramo li baciti taj kompost i kakve su to životinjice, tj. razgrađuju li one biljne ostatke?
Crviće koje ste poslali ubrajamo u skupinu korisnih makro-organizama životinjskog podrijetla koji se uobičajeno razvijaju u početku razgradnje organskih ostataka u cilju proizvodnje komposta, pa ne morate baciti hrpe organskog materijala. Dobro je slagati organsku tvar naizmjenično sa zemljom u obliku „sendviča“, a poželjno je da nabavite i kalifornijske gliste te dodatno obogatite različite organske ostatke predviđene za proizvodnju komposta.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakLička janjetina 20-ti hrvatski proizvod registriran na EU razini
Sljedeći članakKako zakrpati oštećeni poliesterski silos?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.