Ostalo pitanje br. 154

54

Sve više se spominju obnovljivi izvori energije, briketi i peleti se navode kao jedan od primjera, ali smatram da to nisu OIE jer se loženjem stvaraju dimni plinovi koji zagađuju okoliš, koje je vaše mišljenje?

Budući da se radi o prirodnom, kružno obnovljivom i održivom energentu, biomasa u punom smislu riječi, nedvojbeno se klasificira kao obnovljivi izvor energije. Tijekom korištenja krutih biogoriva u bilo kojem obliku (sječka, pelet, briket, bala), dolazi do emisija štetnih plinova. Međutim, u odnosu na emisije do kojih dolazi tijekom izgaranja krutih fosilnih goriva, izgaranje biomase uzrokuju minimalan negativni utjecaj po okoliš, ali ih se u svakom slučaju ne smije zanemariti. Među ostalim, tijekom izgaranja biomase dolazi do izgaranja CO2, SOx i NOx plinova. Biomasa se može smatrati CO2 neutralnim energentom (obzirom da tijekom svoga rasta i razvoja, apsorbira onoliku količinu CO2 koji tijekom izgaranja emitira u atmosferu). S obzirom da biomasa u svome sastavu, u većini slučajeva, ima ekološki prihvatljiv udio sumpora, emisije SOx ne mogu značajno utjecati na neželjene posljedice, poput primjerice formiranje kisele kiše. Emisije NOx predstavljaju plin na kojega se mora obratiti najviše pozornosti tijekom procesa izgaranja, a poglavito kod korištenja poljoprivredne biomase, obzirom da ona šumskog podrijetla ima niži udio dušika. Međutim, suvremena konstrukcijska rješenja na pećima na biomasu omogućavaju smanjenje emisija NOx za čak 95 %. S ciljem procjene emisija, energetske vrijednosti biomase, ali i kasnijeg ekološki prihvatljivog gospodarenja pepelom, važno je provesti analizu biomase na tzv. goriva i negoriva svojstva, ogrijevnu vrijednost te udio mikro i makro elemenata. Također, analizom biomase utvrđuje se možebitan negativan utjecaj korištene biomase u ložištima, gdje se problemi mogu javiti u obliku čađe, šljake i prljavštine. Nadalje, prednosti peletirane/ briketirane biomase u odnosu na rinfuzni oblik su: povećanje mase po jedinici volumena (povećanje “gustoće”), smanjuju se troškovi manipulacije i transporta, smanjuje se potreban volumen za skladištenje, biološki procesi kvarenja biomase su manje izraženi, povećava se efikasnost u procesu izgaranja u odnosu na izgaranje u rinfuznom stanju. Kao negativne strane mogu izdvojiti: priprema materijala na određenu vlažnost i granulaciju, u izvjesnim slučajevima su neophodni aditivi, mora se ulagati u novu tehnologiju koja je nužna za odvijanje procesa, neophodna je potrošnja energije.

doc. dr. sc. Nikola BILANDŽIJA

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 153
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 155
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.