Ostalo pitanje br. 156

65

Željeli bismo kupiti plastenik dimenzija 3 x 8 m s ulaznim vratima 8 x 180 cm i na kojem je prozor dimenzija 90 x 90 cm. Kakav bi plastenik trebali kupiti da bude prirodno provjetravanje, a da je veličina oko 20 m2? Koju bismo gustoću mreže za zasjenjivanje trebali upotrijebiti ako se uzme u obzir da postoje velike temperaturne razlike danju i noću uz dosta vlage?

Za navedeni plastenik dimenzija 3 x 8 m, provjetravanje kroz vrata dimenzija 80 x 180 cm i prozor dimenzija 90 x 90 cm na suprotnoj strani je svakako premalo. U njemu će sigurno doći do porasta temperature na 35 do 40 °C tijekom ljetnih mjeseci, što je previše i za vrste poput rajčice, krastavca i sl. S obzirom na način otvaranja ovo bi se moglo smatrati visokim tunelom, ali se kod tunela otvaraju kompletne čeone stranice u svrhu provjetravanja. Stoga predlažem da, iako se radi o maloj površini, svakako kupite plastenik koji ima bočno provjetravanje jer ćete time osigurati bolje temperaturne uvjete za rast i razvoj biljaka u njemu. Temperatura tijekom ljeta se u plasteniku dodatno može sniziti korištenjem mreže za zasjenjivanje 30 do 50 %. Ako se još niste odlučili za kupnju, predlažem da pogledate vrtne plastenike širine od 3 do 6 m tvrtke Gis-impro iz Vrbovca. Dužina plastenika je prema potrebi.

izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 155
Sljedeći članakZaštita domaćeg svinjogojstva od afričke svinjske kuge
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.