Budući da sam Vaš pretplatnik molila bih da mi u nekom od slijedećih brojeva Gospodarskog lista napišete recept za liker od kestena.

Liker od marona

Sastojci:

  • 2 kilograma marona
  • 500 g šećera (50 dkg)
  • 1 L vode
  • 500 mL (pola litre) ruma, konjaka ili rakije (alkohol po izboru)
  • 2 lovorova lista
  • 4 klinčića

Postupak:

Pažljivo očistiti vanjsku ljusku kestena bez zarezivanja unutarnje kožice. Očišćene kestene staviti u lonac hladne vode uz lovorov list i klinčiće i čekati dok voda ne proključa. Kada voda proključa na laganoj vatri kestene kuhati 25 minuta. Nakon kuhanja kestene pažljivo žlicom (koristiti žicu s prorezom kako bi se kesteni dodatno procijedili) izvaditi iz lonca i složiti ih na tanjur da se ohlade. Kada su kesteni gotovo rashlađeni oštrim nožem pažljivo ukloniti i unutrašnju kožicu kestena. U široki lonac uliti vodu i dodati šećer te tako kuhati dok ne zavrije. Pjenu koja će se  tijekom kuhanja nataložiti na površini sirupa obrati. Nakon 8 minuta vrenja u sirup dodati očišćene kestene i pustiti ih da ključaju na  vrlo laganoj vatri oko 5 min i to bez miješanja.

Nakon 5 minuta, ostaviti kestene i sirup da se ohlade, a zatim kestene žlicom pažljivo izvaditi iz sirupa te ih u posebnu široku staklenku složiti u slojevima. Lonac u kojem ste kuhali sirup vratiti na vatru i ostaviti da ponovno proključa. Tijekom kuhanja obrati pjenu sirupa nekoliko puta da se ona potpuno ukloni te u sirup dodati alkoholni liker, promiješati i pustiti da se ohladi na sobnu temperaturu. Nakon što se smjesa ohladi pažljivo ju prelijte preko kestena u staklenci. Ako nema dovoljno tekućine koja će pokriti sve kestene u staklenci dodati još alkohola, ali bez miješanja. Staklenku zatvoriti i ostaviti ju na hladnom tamnom mjestu 2 tjedna ili više.

Prethodni članakDavanje silaže kozama
Sljedeći članakPlaćanje poreza na darovanu nekretninu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.