Držim na gospodarstvu konje pa imam uvijek zob. Mogu li kunićima uz ostalu hranu davati i zob, čistu ili pomiješanu s ostalom hranom?


S obzirom na energetsku vrijednost, hranjivost i probavljivost, zob je najslabija krmna žitarica zbog toga što 50 do 70% sadržaja čine hranidbeno vrijedni sastojci, a ostatak otpada na ljusku i ovojnice. Iz tog razloga količina sirove vlaknine prelazi 10%, što je razlog manjoj zastupljenosti u obrocima ostalih vrsta životinja. Sadržaj bjelančevina relativno je dobar. Od vitamina ima aneurina, niacina i pantontenske kiseline. Kalcija nema, dok je sadržaj fosfora zadovoljavajući. Kunićima je zob najomiljenija zrnata hrana. Daje se u cijelom zrnu kako bi životinje mogle na njoj brusiti zube.

Ako je zdrobimo, pojest će samo jezgru, a ovojnicu ostaviti. Isto tako kunići ostavljaju i “prazna” zrna o čemu moramo voditi računa prilikom čišćenja hranilica. Mladim životinjama dajemo je zdrobljenu i to tako da samo raskolimo jezgru. Nakon žetve mora odležati 4 do 6 tjedana i tek se onda upotrebljava za prehranu. U hranidbi koristimo samo zdrava i čista zrna. Utvrđeno je da povoljno djeluje na rasplodna grla, te na rast, kondiciju, sjaj i gustoću dlake. Možemo je kao cijelo zrno pomiješati s ostalim energetski vrjednijim žitaricama poput pšenice ili tritikala i takvu davati u obroku kunića.

Prethodni članakRakija od drožđa vina
Sljedeći članakAktualno stanje ratarskih usjeva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.