Postoji li mogućnost pojačanja jabučnog octa u završnoj fazi octenja, ili nakon završetka octenja?
Sadržaj šećera u jabukama vjerojatno je bio vrlo nizak, pa je nakon fermentacije jabučnog soka u vinu i sadržaj alkohola bio također nedovoljan da dobijete ocat s visokim sadržajem octene kiseline. U ovom slučaju nije moguće ni jednim postupkom povećati sadržaj octene kiseline u octu. Octenu kiselinu u octu, uz dostavljeni uzorak od 2 dl može odrediti Zavod za vinarstvo Agronomskog fakulteta. Ako je voćni sok s niskim sadržajem šećera, moramo ga obogatiti šećerom – na svakih 100 l soka dodati 2 – 3 kg šećera, kako bismo nakon alkoholnog vrenja dobili primjerenu količinu etilnog alkohola u voćnom vinu, a time i octene kiseline u octu. Dobiveni ocat iz posude gdje je obavljena pretvorba alkohola iz voćnog vina u ocat (octenu kiselinu), treba pretočiti u staklenu ili inoks posudu, zbog sprječavanja pojačane oksidacije uz prisutnost zraka (kisika), što se naziva superoksidacijom, kada se octena kiselina pretvara u ugljični dioksid i vodu.

Milorad ZORIČIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakZastara po službenoj dužnosti
Sljedeći članakOtvoren natječaj za najbolje mlade poljoprivrednike u Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.