Navodno se ocat može pomiješati s medom i dobije se “nešto posebno” što se može dodavati različitim jelima.
Ovaj ocat ne treba zamijeniti s vrstom octa pripravljenim fermentacijom meda. Ocat s medom može se koristiti kao preljev za razne vrste salata, kao dodatak delikatesnim jelima i kolačima. Može biti i komponenta za izradu aperitiva. Ovisno o namjeni, može se pripravljati s pojedinim vrstama meda (med od kestena, lipe, livade, šumski med i drugi). Ovaj delikatesni ocat može biti još jedan novi komercijalni proizvod za kućanstva koja se bave pčelarstvom. Uzme se 1 l jabučnog ili vinskog octa, 20 do 80 g meda i prstohvat aromatičnih trava. Med treba potpuno rastopiti u octu (ako se pritom ocat zagrijava, ne prelaziti 35 ºC). Ulijevati u staklenke. U svaku staklenku staviti prstohvat ili grančicu aromatične biljke (matičnjaka, mente i slično). Ocat se može deklarirati prema vrsti meda i imenu stavljene biljke, primjerice, “Brusnice (Vaccinium vitis idaea) u jabučnom octu”.

Dr. F. V.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOd utorka kreće isplata drugog dijela izravnih plaćanja poljoprivrednicima
Sljedeći članakVino od meda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.