Imam stablo božikovine visoko oko 6 m. Pri zemlji iz stabla tjera mnoštvo mladica. Zanima me kako bih uzgojio još koje stablo. Probao sam stavljanjem mladica u zemlju, ali sa slabim uspjehom. Mladice koje tjeraju pri dnu povalio sam u zemlju, ali ne tjeraju korijen. Sjetvom sjemena ništa ne izraste. Postoji još kakav način razmnožavanja?
Božikovinu pokušajte razmnožiti poluzrelim reznicama. Od sredine do kraja proljeća odaberite zdrave ovogodišnje izboje i odrežite im postrane izboje i od njih izradite reznice. Reznice se režu na 10 – 15 cm dužine, pri vrhu moraju biti mekane, a pri dnu čvrste. Odrežu im se mekani vršci te ukloni nekoliko donjih listova. Reže se na udaljenosti od 2 – 3 mm od gornjeg i donjeg lista odnosno koljenca reznice. Da bi se isprovociralo zakorjenjivanje, s donjeg kraja reznice nožićem se ukloni komadić kore dužine 2,5 – 4 cm. Nakon toga dno reznice se uroni u hormonski prah za zakorjenjivanje. Tako pripremljene reznice utaknu se u uzgojne posude ispunjene supstratom za zakorjenjivanje (ili mješavinom finog treseta i pijeska) i stave na svijetlo i toplo mjesto, najbolje klijalište. Uz redovito ovlaživanje i prozračivanje te optimalnu zimsku temperaturu od 5 – 7 stupnjeva Celzijevih dobit ćete do idućeg proljeća zakorijenjene reznice za sadnju na otvoreno.

Antonija VRDOLJAK, dipl. ing.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBiljka drača i njezina ljekovitost
Sljedeći članakObavijest o pojavi druge generacije gusjenica šimširovog moljca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.