O rakiji komovici se govori kao ljekovitoj za mnoge bolesti, pogotovo u pučkoj medicini. Koliko je istine u tim pričama i u kojim bolestima pomaže?
Vinski alkohol (komovica) s ostalim tvarima nastalima tijekom prerade u rakiju pruža zdravstvenu učinkovitost ako se pije u ljekarničkim količinama, ili se masira bolesni dio tijela. Zapravo, komovica ubrzava i regulira rad srčanog mišića koji povećava optok krvi te pospješuje cirkulaciju, posebice perifernih organa (noge, ruke). Komovica prepečenica tradicionalno se koristi za obloge na reumatična mjesta ili pri visokoj tjelesnoj temperaturi. Pijenjem manjih količina rakije ubrzava se kolanje krvi u organizmu, pa tako povoljno djeluje na metabolizam čovjeka. Oblaganjem bolesnih mjesta krpom namočenom u komovicu snižavamo tjelesnu temperaturu (lokalno), krv brže cirkulira, a time dovodimo više hranjiva lokalnom tkivu gdje se također koncentriraju bijela krvna zrnca (leukociti) koja uklanjaju infekcije. Od komovice, odnosno vinskog destilata, spravlja se tzv. medicinski vinjak (cognac medicinalis) koji i službena medicina preporučuje kao pomoćno ljekovito sredstvo pri kardiovaskularnim bolestima (infarkt). Ta ljekovita svojstva komovice mogu se povećati dodavanjem ljekovitih trava ili šumskih plodova, i to na tri načina. Konzerviranjem nekih plodova (ribiz, primjerice) u rakiji, dodatkom ljekovitih trava (droga) ili pečenjem rakije s dodatkom ljekovitih trava.

M. Zoričić, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 16/2015
Sljedeći članakPlaćanje komunalne naknade za derutni objekt
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.