Ponekad se nakon destilacije koma grožđa u dobivenoj rakiji primjećuje niz nedostataka, između ostalih i zamućenje rakije. Koji je uzrok?


Događa se da u dobivenoj rakiji spojevi kalija i magnezija izazivaju bijelu boju (zamućenje). Zapravo su to soli kalija i magnezija, a kako su manje topive u alkoholnoj otopini (rakiji) u odnosu na vodu dio tih neotopljenih soli izaziva zamućenje. Međutim, ono se može pojaviti ako se kom u kotlu zagrijava suviše naglo, uzrokujući pjenjenje i prelaženje pjene kroz spiralu u hladnjaku u destilat (rakiju). To se događa ako kom sadrži neprovreli šećer, a istovremeno se tu nalaze i dušične tvari (bjelančevine). Kako bismo uklonili zamućenje iz rakije, moramo ju prepeći. Prethodno ju razrijedimo destiliranom vodom na jačinu od 20 do 23 posto.

Pritom temperatura rakije i vode mora biti ista, pa i vodu ostavimo u prostoriji kojoj je rakija kako bi se temperatura izjednačila. Ističemo, vodu treba ulijevati u destilat, a ne obrnuto. Vodu i destilat (rakiju) ne miješamo brzo, već u obrocima i vrlo polako. Kako bi se nakon razrjeđenja rakije vodom spriječilo ponovno zamućenje, rakiju ostavimo 7-10 dana na odležavanju, i to na temperaturi između 0 i 4 °C. Ako se nakon mirovanja rakija ponovno zamuti, moramo ju filtrirati.

Prethodni članakZašto ne niču šljive?
Sljedeći članakPredstavljanje projekta klonske selekcije sorte Kraljevina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.