Ostalo pitanje br. 49

39

Kako se pripremaju krastavci za brzu potrošnju (ukiseljeni, postoji izraz ‘’Brotgurken’’) koji se pripremaju ljeti i ukiseljuju s kruhom tako da su užitni nakon nekoliko dana?
U sjevernoj Hrvatskoj stariji ljudi nazivaju ove brzo ukiseljene krastavce i Brotgurken, nazivom još iz austrougarskih vremena. Pripravljamo ih ljeti, kad na raspolaganju stalno imamo dovoljno krastavaca. Kako se na taj način plodovi vrlo brzo ukisele, dodaje se uvijek nova količina krastavaca, i to svakih desetak dana. Koriste se malo krupniji plodovi, ali iste veličine. Za manju količinu potrebno je 3 kg krastavaca, 2,5 l vode, 7 dag soli, čajna žličica šećera, žlica octa, grančica kopra i nekoliko zrna papra. Oprane krastavce nabodite vilicom ili svaki drugi plod prorežite po dužini, ali tako da ostanu u komadu. Plodove slažite u veću staklenku ili plastičnu posudu. Dodajte kopar i papar, i u sredinu stavite komadić kore kruha. Zalijte naljevom u kojem su sol, šećer i ocat. Staklenku pokrijte tanjurićem i ostavite na toplom mjestu, ili izložite suncu. Za 4-5 dana krastavci će biti kiseli i ukusni za jelo.

Dr. F. V

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMehanizacija pitanje br. 1
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 13
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.