Kako se sumpore smokve u kućnoj radinosti? Znam da su se stavljale u bačvu i vrh se vezivao najlonom i konopom da ne duši, ali sam zaboravila da li postoji količina sumpora po kg smokava i koliko ih vremenski treba držati.
Ručno ubrani plodovi se slažu u letvarice (kašete), košare ili sanduke s pokretnim dnom i to najviše u tri reda jedan na drugi da ne dođe do nagnječenja plodova (oko 5 cm debljine sloja, dakle 15 cm). Plodove istog stupnja zrelosti, s peteljkom okrenutom prema dolje, valja posložiti na okvire (drveni okviri i žičano pletivo se ne preporučuje poradi lošeg higijenskog održavanja i pranja). Potom se takvi okviri s plodovima smokve unose u komore ili druge prostore (drvene bačve ili bilo koje druge drvene posude), gdje je onemogućen izlaz sumpornog dima. Sumporenja se provodi sa ciljem sprječavanja pojave raznih mikroorganizama – plijesni, gljivica, bakterija i ličinka (crva) muha, odnosno zaustavljaju se procesi oksidacije, promjene boje plodova, vrenja, truljenja. Sumpori se tako da se u zatvorenom prostoru na tvrdoj podlozi (keramika ili pečena glina) zapali sumporni prah tako da tinja i pri tom se razvija plin sumporni dioksid (SO2) a iznad sem, na visini od 20-ak centimetara, naslažu okviri sa smokvama. Vrijeme sumporenja ovisi prije svega o sortimentu, veličini i stupnju zrelosti, a iznosi otprilike 25 do 40 minuta. prema iskustvenim spoznajama za 1 kg svježih smokava dovoljno je zapaliti 4 do 5 grama sumpornog praha, koji izagra 35 do 45 minuta. Sam plin djeluje na pokožicu ploda, mijenja njezinu boju i istovremeno dezinficira plod a zelena boja prelazi u svjetliju i bjelkastu.

Prof. dr. sc. Stjepan Pliestić.

Prethodni članakZašto mošt ima miris po pokvarenim jajima?
Sljedeći članakNovi natječaj iz Vinske omotnice za sufinanciranje promidžbe na tržištima trećih zemalja- prijave do 31. prosinca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.