Zainteresirali su me vaši članci o pasjoj ruži (šipku) i o njegovom uzgoju. Kako se mislim baviti pčelarstvom, tu vidim neku poveznicu između te dvije grane. Zanima me o eventualnim mogućnostima nabave sadnica, s obzirom da se spominju oplemenjene vrste, eventualnom otkupu plodova, te ekonomskoj isplativosti uzgoja.
Sadnice divlje ruže u Republici Hrvatskoj je teško nabaviti. Treba pokušati kod rasadničara koji proizvode sadnice vrtne ruže jer oni često nabavljaju za podlogu R. caninu “Inermis” koja bi mogla poslužiti i za proizvodnju šipka. Može se uzeti sjeme biljaka iz prirode koje imaju lijepe plodove i uzgojiti vlastite sadnice kako je opisano u članku (G.L. 1-2-3-4/2013.). Ekonomska isplativost ovisi o veličini nasada, ulaganjima i osmišljavanju tržišta pa je nemoguće dati općenitu informaciju koja bi vrijedila za svakoga. Što se tiče otkupa, vrijedi pokušati s tvrtkom Jan Spider iz Pitomače. Prije nego li se osmisli tržište i plasman proizvoda, ne bi se smjelo krenuti s uzgojem.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakZa podizanje nasada šjiva, navodnjavanje i mehanizaciju isplaćen novac iz IPARD-a
Sljedeći članakSkupljanje prazne ambalaže SZB u svibnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.