Mladi nasad oraha napadaju gusjenice koje „buše” grane (srž stabla) i svake godine sve je više napadnutih stabala. Što poduzeti?
Vjerojatno se radi o napadu gusjenica granotoča (lat. Zeuzera pyrina) – gusjenice su žute boje, sa crnim točkicama, a mogu narasti do 5 cm. Njihovi leptiri se javljaju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni (leptiri imaju bijela krila, posuta crnim točkicama, raspona 5-7 cm). Jedna ženka može odložiti do 1.000 jaja. Osobito često napadaju drveće (različite voćne vrste) koje trpi od suše. Nekada se preventivno preporučivalo njihovo suzbijanje u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja, ali većina insekticida s tzv. dubinskim djelovanjem, povučeno je s našeg tržišta (npr. takve su bile djelatne tvari fosfamidon, fosalon, diazinon, trikiorfon). Danas, u nasadima oraha dopuštenje za primjenu u našoj zemlji, imaju samo insekticidi Calypso 480 SC, Laser KS i Kaiso! Registrirani su za suzbijanje uzročnika lisnih uši (Aphidae), crvljivosti plodova (Cydia), a pripravak Calypso suzbija orahovu muhu (Rhagoletis). Vjerojatno bi i danas registrirani insekticidi smanjili napad granotoča! Kurativno, u rupe se mogu uštrcati insekticidi koji suzbijaju već razvijene gusjenice (npr. Actellic).

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakKako sušiti latice ruže?
Sljedeći članakUzgoj mente
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.