Radi se o stablu oraha, koji se nalazi u voćnjaku, koji je lociran na brdu iznad mjesta Oriovca (brdsko-posavska županija). Iz priloženog se vidi, da nekakva tekućina izlazi iz debla istog, lišće sa sjeverne strane stabla je požutjelo, kao u kasnu jesen i pokrov ploda je ispucao. Plodovi ispadaju sa istog, (kao kada dođe do zriobe), dok list i plodovi s južne strane su normalni, zeleni. Molio bih Vas za savjet da mi odgovorite, što se to događa s orahom, koji je star oko 25 godina, bujne krošnje, redovito i obilno svake godine daje kvalitetne plodove, i koje mjere da poduzmem shodno navedenom.
Prema priloženoj fotografiji vidi se da je kora oraha oštećena, te se iz takvih mjesta (pukotina) cijede biljni sokovi koje naseljavaju gljivice čađavice, pa deblo oraha izgleda nagrđeno tamnom tekućinom. Nažalost, ovakvih dojava s terena ima sve više, ne samo na kulturi oraha već i na drugim voćnim vrstama (npr. šljivama, trešnjama, kupinama i dr.). Razlog tome je značajno odstupanje godišnjih temperatura od višegodišnjih prosjeka, odnosno gube se jasne granice između pojedinih godišnjih doba. Protekla 2012. ostala je u voćarstvu zabilježena po velikim štetama od niskih temperatura početkom prve dekade mjeseca travnja, a naknadno je protekle jeseni mjesec studeni bio iznadprosječno topli (i vlažan) s prosječnom mjesečnom toplinom u našim najsjevernijim područjima (Međimurje) +8,2ºC, a onda je tijekom prosinca temperatura zraka naglo pala (na dan 13. 12. 2012. izmjerili smo -15,9ºC)! Takav trend izmjene topline je nastavljen kroz čitavu zimu 2012./13., pa bilježimo štete na voćnim vrstama u obliku pucanja kore zbog zimskog smrzavanja. Na takva se mjesta često naseljavaju različite patogene gljivice – uzročnici truleži i propadanja drva. Vi izbjeljujete stabla vapnom, što je preporučena mjera da se smanji negativni utjecaj “toplo-hladno” tijekom zimskog razdoblja. Raspucala je mjesta moguće očistiti voćarskim nožem i premazati posebnom pastom za zacjeljivanje rana u voćarstvu (npr. Biopol V i (ili LAC Basam i dr.). Ako se dio stabla i/ili cijelo stablo počinje sušiti tada već mjere zaštite ne daju željene rezultate.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članak3 milijuna kuna iz IPARD-a za uzgoj pilića
Sljedeći članakPredstavljen dovršetak projekta “Modernizacija zoološkog vrta u Zagrebu- prva faza”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.