Kupili smo PELD UV najlon za naš obiteljski plastenik i stalno nam je unutrašnja strana najlona mokra, kondenzat curi. Oznaka je 06 2013 PELD UV. Postoji li krivnja u krivo okrenutom najlonu? Plastenik je blizu potoka, ali dosadašnji stari nisu kondenzirali. Bojimo se kada će biti –10 oC kako će reagirati.
Prema oznaci, radi se o UV stabiliziranom polietilenu (PE) niske gustoće (LD), trajnosti 3 do 4 godine. Brojevi u oznaci najvjerojatnije predstavljaju datum proizvodnje jer Europska norma za folije izrađene od polietilena i njegovih kopolimera ima oznaku EN 13206. Do kondenziranja vlage na unutarnjoj strani i kapanja dolazi posebno za vedrih i hladnih noći, ali i tijekom dana pri visokoj vlazi zraka zbog visoke površinske napetosti polietilena. Kako bi se to spriječilo, polietilenu za izradu folija za plastenike se u procesu proizvodnje dodaju antidrop aditivi. Oni spječavaju formiranje krupnih kapi koje kapaju, već male kapljice skliznu po foliji do tla. Krivo okrenuta folija može biti uzrok kapanju samo ako na foliji postoji oznaka za unutarnju i vanjsku stranu, Ako takve oznake nema, svejedno je kako se okrene.

dr. sc. Božidar Benko

Prethodni članakKako se dobiva sir tofu?
Sljedeći članakSjeme- sakupljanje i čuvanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.