Želim obogatiti hranu kunića zrnjem pšenice i ječma. Da li davati čisto zrnje ili pomiješano s ostalom hranom?
Pšenica se rjeđe koristi u hranidbi kunića jer je u prvom redu namijenjena za ljudsku prehranu. Za hranidbu životinja koriste se otpaci koji nastaju u mlinarskoj industriji prije prerade u brašno. To su obično lomljena ili na drugi način oštećena zrna i mekinje koje nastaju ljuštenjem prije mljevenja. Pšenica je hranidbeno najbolja žitarica koju možemo ponuditi kunićima, ali ako je dajemo u većim količinama, može izazvati probavne smetnje. Zbog toga je najčešće dajemo pomiješanu s drugom zrnatom hranom ili u manjim količinama. Pri tome moramo voditi računa da postotak pšenice u smjesi bude manji. Ječam je energetsko krmivo koje sadrži oko 68% škroba. Sadržaj probavljivih bjelančevina je nedostatan i iznosi svega 6 – 9%. Od vitamina sadrži aneurin i niacin, a od minerala fosfor i bakar. Na ljusku otpada oko 15% ukupne težine zrna što ga čini znatno boljom žitaricom u odnosu na zob, ali još uvijek zaostaje za pšenicom. Kunićima ga možemo dati u cijelom zrnu ili prekrupljenog, te pomiješanog s drugom hranom (krumpir, repini rezanci). Ima povoljan učinak na dojne kunice, kao i na životinje u tovu. Smatra se da upravo ječam daje čvrstoću masnom tkivu.

Dr. Kruno LAŽEC

Prethodni članakKoje vino može biti misno i koje sorte se biraju za njegovu proizvodnju?
Sljedeći članakObjavljen natječaj za podmjeru 9.1.1
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.