Želio bih se baviti uzgojem orijaških pasmina kunića. Izradio sam podnice kaveza dužine 120 cm, širine 80 cm. Koliki dio navedene podnice smije biti izrađen od žićane mreže ili drvenih letvica, koje dimenzije žice i letvica je najbolje koristiti?
Uzgoj bilo koje pasmine kunića trebao bi biti odvojen, odnosno ženke se u pravilu drže odvojene od mužjaka, a mladi se nakon odbića također tove zasebno. Kavez za ženku orijaške pasmine treba biti dimenzija 100 dužina x 80 širina x 60 visina. Ovako velik prostor omogućiti će sigurno parenje ženke s mužjakom, a isto tako kotilica za mlade kuniće može biti u sklopu kaveza u kojem se nalazi ženka. Nakon odbića kotilica se može izvaditi iz kaveza, ali je se nikako ne smije zaboraviti staviti pred početak novog okota. Ukoliko je kotilica izvan kaveza, tada dimenzije kaveza mogu biti manje, a optimalne dimenzije kotilice su 50 x 30 x 30 cm. Potrebno je ostaviti i otvor za ulaz ženke u kotilicu promjera od 15 do 25 cm – ovisno o veličini ženke, odnosno pasmini, a koji treba biti uzdignut od gnijezda 12 cm. Iako se smatra da je život na žici za kuniće dosta stresan, držanje na drvenim letvicama se u praksi pokazalo dosta nepraktičnim. Dosta je otežano čišćenje kaveza i fekalije teže prolaze kroz razmake između drvenih letvica. Uz to drvo s vremenom pod utjecajem fekalija i urina propada i nikada se u potpunosti ne može provesti potpuna dezinfekcija kao kod žičanih kaveza. Ukoliko se odlučite za drvene letvice tada 2/3 poda treba prekriti letvicama, a 1/3 treba biti od žičane mreže. Debljina pocinčane ili plastificirane žice treba biti 1,6 – 2 mm, a otvor 17×17 ili 19×19 mm.

prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Prethodni članakKako ispravno filtrirati vino, a da ne izgubi okus i miris?
Sljedeći članakObjavljen 1. natječaj za operaciju 7.4.1.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.