Oduvijek sam slušao o rakiji s medom, medovači. Kako se ustvari dobiva?
Sastojci: 0,5 kg najboljeg aromatičnog meda (od lipe ili akacije), 0,7 l 38-42%-tne lozovače (ili 0,4 l vinske žeste), 0,1 l prokuhane ili destilirane vode, 0,15 l suhoga bijelog vina, 1 limun i prstohvat korijandera. Med ulijte u veći lonac, uz miješanje umjereno zagrijte da postane tekuć. Odmaknite s plina ili ploče. Ako je dovoljno tekuć, neprestano miješajući dodavajte lozovaču, prokuhanu vodu, bijelo vino, naribanu limunovu koricu i usitnjeni korijander. Mješavinu ulijte u boce do vrha, dobro zatvorite. Nakon 2 mjeseca stajanja rakiju profiltrirajte i ulijte u čiste boce. Što dulje stoji – to je bolja! Kod rakije pripravljene na opisani način najvažniji je okus meda. Med od borovih cvjetova nije dobar jer rakiji daje gorak okus. Kod duljeg stajanja rakija se postupno bistri, ali dio sadržaja koji daje mutnoću ostaje vezan na med u rakiji čak i poslije filtriranja.

Miroslav Banić, dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakStočarstvo pitanje br. 15
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 150
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.