Pelud se preporučuje kao vrlo vrijedan pčelinji proizvod. Kako ga pčele sakupljaju i kakva je njegova ljekovitost?
Pčele počinju sakupljati pelud u rano proljeće s pojavom prvih proljetnih cvjetova, odnosno i prije njihove pojave. Naime, resice lijeske, breze, johe, različitih vrsta vrbi i sličnog drveća predstavljaju muške cvjetove tih biljaka, a namijenjene su oprašivanju pomoću vjetra. Te resice su krajem zime i u rano proljeće prepune peluda kojeg pčele za povoljnog vremena sakupljaju. Pčele u prvom redu sakupljaju pelud sa cvjetova biljaka koje daju nektar, a ako ih nema dovoljno, tada sakupljaju s biljaka koje oprašuje vjetar. Pelud pojedinih biljaka razlikuje se prema obliku, veličini i boji. Veličina peludnih zrnaca kreće se od 0,012 do 0,050 mm u promjeru. Kod malog broja biljaka (npr. tikve, bundeve) promjer je veći i iznosi od 0,14 do 0,20 mm. Po boji i vremenu cvatnje biljaka pčelari najčešće određuju porijeklo peluda. Tako je bijeli pelud s maline, s maslačka žuti, zlatnožuti sa suncokreta, tamnocrveni s kestena, ljubičasti s facelije. Pelud sadržava vrijedne bjelančevine, slobodne aminokiseline, šećere, masti, hormone, vitamine (B-kompleks, A, C, D, E), minerale (kalcij, natrij, željezo, magnezij), enzime, eterična ulja. Različitim istraživanjima otvrđeno je da pelud ima određena ljekovita svojstva za ljude. Ima povoljan učinak kod anemije, povećava sadržaj hemoglobina u krvi, normalizira rad probavnih organa, pomaže kod bolesti jetre i popravlja apetit. Med u kombinaciji s peludom djeluje na metabolizam i probavu, kod gastritisa i drugih bolesti želuca i dvanaesterca. Redovita upotreba peluda poboljšat će opće stanje organizma i olakšati svakodnevnu borbu protiv stresa.

Dr. Kruno LAŽEC

Prethodni članak4 milijuna kuna bespovratnih potpora za razvoj poduzetništva
Sljedeći članakProljetna paša koza
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.