Da li se u Hrvatskoj koristi Roundup američke firme Monsanto, za koje sredstvo kažu da je uništilo jako puno pčela. Informaciju sam pročitao na Googleu.
U Republici Hrvatskoj navedeni sistemični herbicid više nije registriran pod nazivom Roundup (prije ga je bilo). Budući da se radi o istoj djelatnoj tvari (glifosat) registriran je pod nazivom ROUNDUP BIACTIVE iste firme Upisan je u “Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja” NN broj 94 od 16. kolovoza 2012. Datum registracije počinje 2. veljače 1999., a vrijedi od 1. siječnja 2016. Veći problem od ovoga leži u tome što se na tržištu danas može pronaći preko 20 sredstava s istom djelatnom tvari, ali različitog komercijalnog naziva. Nekima od njih je registracija istekla, a na tržištu se mogu naći do polovice ili kraja ove godine. Kako bi stvar bila još drastičnija, u istom upisniku se nalazi još petnaestak herbicida s glifosatom, a nekima od njih registracija seže i preko 2020. godine.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Prethodni članakKako proizvesti rakiju od rogača?
Sljedeći članakJavni poziv za odabir dobavljača voća i povrća u okviru Sheme školskog voća i povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.