Kakav značaj ima pelud za pčelinju zajednicu?
Pelud ili cvjetni prah u biljnom svijetu predstavlja mušku spolnu stanicu čiji je zadatak oplodnja cvijeta, odnosno zametanje sjemenke iz koje se razvija plod. Iako on nije izravan proizvod pčela, zbog toga što ga one skupljaju i oblikuju u grudice, ipak ga ubrajamo u njihove proizvode. Bez peluda nema života i obnavljanja pčelinje zajednice, on je za pčele izvor u prvom redu bjelančevina, zatim masti, vitamina i minerala. Pčelari sakupljaju pelud radi prihranjivanja pčela kad u prirodi nema peludne paše ili je zbog loših vremenskih prilika ne mogu iskoristiti. Dobiveni pelud upotrebljavaju i za vlastitu korist, jer je on sastavni dio mnogih ljekovitih i dijetetskih proizvoda namijenjenih za ljudsku upotrebu. Pelud možemo dobiti na dva načina – sakupljanjem pomoću skidača peluda i vađenjem iz stanica sača.

dr. Kruno LAŽEC

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 106
Sljedeći članakGnojidba pitanje br. 20
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.