Pčelarstvo pitanje br. 25

21

Kako mogu sama od pčelinjeg voska pripremiti voćarski vosak za premazivanje grana nakon cijepljenja i oštećenja (od tuče).
Na vaš upit o izradi voćarskog voska za premazivanje rana voćaka mogu ponuditi dva recepta. Za pripremu tvrđeg voćarskog voska potrebno je: – 730 grama kolofonije – 75 grama pčelinjeg voska – 75 grama goveđeg loja – 120 grama špirita ili etilnog alkohola Goveđi loj treba prethodno pretopiti i procijediti da se iz njega odstrane ostaci vezivnog tkiva. Isto tako i pčelinji vosak treba biti pretopljen i procijeđen. Za kolofoniju se pretpostavlja da je čista. Nakon što pripremite sastojke potrebno je u čistoj posudi na laganoj temperaturi otopiti kolofoniju, loj i pčelinji vosak uz stalno miješanje. Kada se sastojci sjedine, maknemo posudu sa štednjaka i pričekamo da se prohladi. U toplu i žitku smjesu ulijevamo špirit ili etilni alkohol uz stalno miješenje. Nakon što je sve dobro izmiješano ulijevamo još topli vosak u prije pripremljene posude. Ove posude moraju imati hermetičke zatvarače kako se vosak s vremenom ne bi stvrdnuo. Ovim postupkom dobije se tvrđi voćarski vosak. Za nešto mekši i maziviji vosak, sastojci su sljedeći: – 500 grama kolofonije – 500 grama pčelinjeg voska – 250 mililitara jestivog ulja – 250 mililitara špirita ili etilnog alkohola Postupak izrade je isti samo se u prohlađenu smjesu loja i voska ulijeva prvo jestivo ulje, a zatim špirit ili alkohol.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakStočarstvo pitanje br. 22
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 341
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.