Svake jeseni ostanu na stablu plodovi jabuka i krušaka koje ne mogu pobrati (voćke su cijepljene na sjemenjacima) pa otpadaju i ostaju natučene. Kokoši ih ne jedu, no mislim da bih ih svejedno koristio kao dodatak hrani. Na koji način?
Perad voli i ima potrebe za uzimanjem različitih trava, povrća i ostale zelene hrane. No, u stručnoj literaturi iz peradarstva vrlo se rijetko spominje činjenica da perad voli i voće. Naime, voće sadrži brojne hranjive tvari nužne za pravilno funkcioniranje organizama mnogih životinjskih vrsta, pa tako i peradi. Tako npr. jabuke osim mineralnih tvari i vitamina sadrže određenu količinu pektina, voćnih sokova, aroma i inhibitora te celulozu koja izravno utječe na probavu. Hranidba kokoši jabukama i kruškama razlikuje se od hranidbe vodene peradi. Naime, dok vodenoj peradi nije potrebno raspoloviti voće, to se kod hranidbe kokoši treba učiniti. Na taj način će kokoši lakše i u potpunosti iskljucati plodove voća sve do kore. Preporučljivo je da se prepolovljeno voće ponudi iz korita za hranjenje, i to zbog sprječavanja onečišćenja voća izmetom peradi. To se isto može učiniti i s drugim vrstama neiskorištenog voća (marelica, šljive, jabuke, breskve, i dr.), pri čemu je važno da uzgajivač isproba više vrsta voća jer perad posjeduje djelomično individualne okuse i sklonosti. Na taj način će uzgajivač brzo ustanoviti koje vrste voća najviše gode njegovoj peradi i tim vrstama neiskorištenog voća, već prema mogućnostima, nadopunjavati obroke u hrani peradi.

Dr. G. K.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoju dimilicu upotrijebiti na pčelinjaku?
Sljedeći članakPrilog broja: Uspješna berba grožđa
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.