Namjeravam uzgojiti dravske guske pa me zanimaju njezine proizvodne osobine.
Dravske guske u dobi od 7 do 8 mjeseci, ovisno o načinu hranidbe, u prosjeku postignu tjelesnu masu od 5 do 6 kg. No, osim mesa pri klaoničkoj obradi gusaka dobivamo i druge proizvode koji se mogu dalje prerađivati. Najznačajniji takav proizvod je jetra koja je vrlo cijenjena i koja se upotrebljava za prehranu ljudi neprerađena i prerađena u obliku raznoraznih pašteta. Guščja mast se dobiva iz abdominalnog i prsnog masnog tkiva gusaka. Ima zrnatu strukturu, bijela je ili blijedožuta i specifična je okusa. Guščja mast se cijeni kao delikatesa, a u prodaju može doći slabo soljena i aromatizirana mast, koja je pržena preko luka ili nekih začina. Perje se od gusaka dobiva na dva načina. Tijekom uzgoja i višegodišnjeg korištenja rasplodnih životinja guskama se čupa perje, obično dva puta godišnje prije sezonskog mitarenja. Po jednoj guski možemo dobiti 50-90 g čupanih pahuljica. Drugi način dobivanja perja je kod klanja gusaka, gdje se ono čerupa na suhi ili mokri način i može se dobiti do 200 g po odrasloj guski.

prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Prethodni članakUgroza šume zbog hrastove mrežaste stjenice – održan prvi sastanak operativnog tima
Sljedeći članakDani Profi Tehnike u Garešnici, 09. srpnja 2017.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.