Peradarstvo pitanje br. 16

21

Nabavili smo dva jata kokoši Hrvatica, pa me zanima hranidba kokoši nesilja. U potrazi sam za suncokretom koji bi im rado povremeno ubacila u prehranu, samo mi nije jasno idu li očišćene ili neočišćene sjemenke, kao mješavina ili čisti suncokret?
Suncokretove se sjemenke mogu koristiti kao zamjena za soju u hranidbi peradi i to kao cijele sjemenke ili kao mljevene. Bogate su vitaminima E, B1, B3, B6, folnom kiselinom, te mineralima poput bakra, mangana, selena, fosfora i magnezija. Istovremeno, budući da imaju veliku kalorijsku vrijednost (584 kcal u 100 g), dnevni unos suncokretovih sjemenki treba prilagoditi nutritivnim potrebama peradi. S obzirom da je nesivost kokoši Hrvatica manja od hibridnih kokoši nesilica treba biti oprezan s dodavanjem većih količina sjemenki u obrok, odnosno maksimalno do 10% dnevnog obroka mogu činiti sjemenke suncokreta. U hranidbi peradi može se koristiti i suncokretova pogača ili sačma pomiješana s kukuruzom i vitaminsko mineralnim dodacima. S obzirom na veći sadržaj sirovih vlakana preporuke su da se u obrocima za perad ne stavlja više od 10% suncokretove sačme ili pogače.

prof.dr.sc. Zlatko JANJEČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 125
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 60
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.