Mlade koke snesu jaja na pod kokošinjca, a onda ga ostale koke pojedu. Kako da riješim taj problem?
Jedan od razloga nesenja jaja na pod kokošinjca je premali broj gnijezda te bih vam svakako preporučio da čim prije ubacite još pokoje gnijezdo za novopridošle nesilice (4-5 kokoši/1 gnijezdo). Pravilno učenje kokoši nesilica da koriste gnijezda važno je želimo li smanjiti ili izbjeći nesenje jaja izvan gnijezda. Kokoši započinju s traženjem mjesta za gniježđenje oko tjedan dana prije nego izlegnu prvo jaje. Tijekom tog razdoblja uzgajivač bi nekoliko puta dnevno trebao polako prići kokošinjcu, posebice u jutarnjim satima te pronaći sve mlade nesilice koje se pokušavaju ugnijezditi izvan gnijezda. Mlade nesilice koje traže alternativna mjesta za gniježđenje obično privlače mračna/sjenovita područja, poput tamnih zidova, kutova, područja uz stepenice, te mjesta ispod zvonastih pojilica i hranilica. Nesilice koje se pokušavaju ugnijezditi na takvim mjestima treba nježno podići i smjestiti u prazno gnijezdo. Ometanje nesilica koje se žele ugnijezditi odvratit će ih od korištenja tih mjesta. Jaja izvan gnijezda treba često skupljati, budući da neskupljena jaja potiču kokoši na nastavak nesenja jaja na tim mjestima, a ostale na jedenje takvih jaja. Kokoši kljucaju, tj. jedu jaja ne zato što su gladne, već uslijed nekog poremećaja. Obično zbog poremećaja metabolizma mineralnih tvari ili pak uslijed nedostatka istih. Dodavanjem VAM-a (vitaminsko-mineralni dodatak) ovaj problem rješavamo s lakoćom. Međutim, tu se javlja drugi, ozbiljniji problem a to je navika. Kad se kokoši naviknu na kljucanje jaja teško ih je odvratiti od toga iako imaju sve potrebne hranjive sastojke. Rezanje vrhova kljunova je s aspekta dobrobiti dosta upitno te je preporuka da se jaja čim prije prikupe i da se pokuša pronaći kokoš koja je inicijator te pojave, a ostale se onda nakon toga pridruže. Nju tada treba odvojiti, staviti u polumračnu prostoriju te redovito skupljati njena jaja. Nakon nekoliko dana bi se situacija trebala popraviti.

prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLjekovito bilje pitanje br. 42
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 551
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.