Tijekom ožujka ove godine nabavio sam jednodnevne piliće od registriranog proizvođača kokoši hrvatice, no htio bih nešto više saznati o samoj kokoši i načinu proizvodnje. Gdje mogu nabaviti stručnu literaturu vezano za uzgoj kokoši hrvatice, na koji način ostvariti pravo na poticaj za matično jato, tko vrši prstenovanje matičnog jata – osoba koju je potrebno kontaktirati da izađe na teren? Također me zanima tehnologija valjenja pilića u inkubatoru, tko proizvodi iste, te upute za pravilno rukovanje.
Ne postoji specijalizirana literatura o uzgoju kokoši hrvatice. Pravo na novčani poticaj od 60,00 kuna po matičnom grlu može se ostvariti nakon registracije jednog ili više matičnih jata. Umatičavanje rasplodnih jata rade djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Jedno rasplodno jato čini pijetao i do 10 kokoši. Uzgajivači su dužni umatičeno jato držati u uzgoju godinu dana, pratiti njihove proizvodne rezultate, te ih u obliku očevidnika dostavljati u HPA. Najbliži ured HPA u Primorsko-goranskoj županiji je u Delnicama (predstojnica: Ivana Majdenić, dr vet. med., 051/313-132) kojega treba kontaktirati. Jedan od proizvođača inkubatora u nas je “EL-KA Elektronika” vlasnik Željko Kadojić, Brezovečka cesta 1, 49245 Gornja Stubica 049/289-388 ili www.el-ka.hr, email: zeljko.kadojic@kr.t-com.hr, proizvodi i dostavlja tipove inkubatora (jednoslojni, višeslojni, s ručnim, poluautomatskim i automatskim okretanjem). Primjerice, jednoslojni inkubator kapaciteta 63 do 180 kokošjih jaja ili višeslojni inkubator kapaciteta 250 do 2700 kokošjih jaja. Proizvođač daje i upute za rukovanje inkubatorom. O tehnologiji valenja kokošjih jaja možete saznati iz knjige “Tehnologija peradarske proizvodnje”, autor: prof. dr. sc. Đuro Senčić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku (adresa: Petra Svačića 1d, 31 000 Osijek) po cijeni od 200,00 kn + poštarina.

prof. dr. sc. Đuro SENČIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIz IPARD-a 2,5 milijuna kuna za postrojenje na bioplin
Sljedeći članakKako spriječiti crvljivost dunja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.