Željela bih uzgajati koke hrvatice, pa me zanima kakav je postupak, što sve trebam napraviti i da li se dobije poticaj. Kakav mora biti kokošinjac?
Kokoš hrvatica se kao hrvatska izvorna pasmina tradicionalno uzgaja na tipično ekstenzivan način, na malim obiteljskim gospodarstvima. Pripada u pasmine kombiniranih svojstava, a uzgaja se u četiri osnovna soja gleda obojenosti perja: crveni, crni, jarebičasto- zlatni i crno-zlatni. Pravo na novčani poticaj od 60.000 kuna po matičnom grlu (odnosno 660,00 kuna po matičnom jatu od 10 kokoši i jednog pijetla) može se ostvariti nakon registracije jednog ili više matičnih jata. Izbor matičnih životinja provode djelatnici hrvatske poljoprivredne agencije, kad su životinje u dobi od najmanje 18 tjedana. Sve rasplodne muške i ženske životinje, obilježavaju se trajnim nožnim prstenom s utisnutim matičnim brojem.Uzgoj umatičenih kokoši hrvatica odvija se po porodicama veličine optimalno 11 životinja, a omjer spolova je 1 pijetao na 10 kokoši. Jedan uzgajivač može imati više porodica uz uvjet osiguravanja odvojenog držanja po porodicama u vrijeme parenja, nesenja rasplodnih jaja i uzgoja podmlatka.
Da bi dobio poticaj uzgajivač mora osigurati sljedeće minimalne prostorne i građevinske uvjete za smještaj rasplodnih životinja:
– objekt ili njegov zaseban dio solidne građe namijenjen smještaju pijetlova i kokoši kroz noć, s minimalno 0,2 m2 podne površine po životinji;
– ograđeni ispust za životinje u vrijeme rasploda, uzgoja podmlatka i proizvodnje konzumnih jaja od minimalno 10 m2 po životinji. Ispust mora imati neposrednu vezu s peradnjakom i treba biti ograđen ogradom visine minimalno 180 cm;
– životinjama se u peradnjaku mora pružiti mogućnost sjedenja na drvenim prečkama promjera 5-7 mm, duljine 35 cm po životinji, te udaljenosti od zida najmanje 40 cm.
Savjetujem vam da se obratite najbližem uredu Hrvatske poljoprivredne agencije, gdje će vas uputiti u detalje.

dr. sc. Vesna OČIĆ

Prethodni članakKako se kuha rakija za aperitiv?
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – PROSINAC
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.