Kako mogu sama proizvesti sadnice za sadnju kasnog jesenskog zelja, jer nemam nikakvog znanja i iskustva. Koji je najbolji način i kada se sadnice uzgajaju?


Za kasnu jesensku i zimsku proizvodnju presadnice se uzgajaju na gredicama. Tlo na kojem se planira uzgoj presadnica neophodno je fino pripremiti, pognojiti na svakih 10 m2 s po pola kg kompleksnog umjetnog gnojiva NPK 15:15:15 te umjereno navlažiti. Sjetva se obavlja oko 6 tjedana prije planiranog vremena presađivanja, a to je za rani uzgoj početkom ožujka, a za jesensku i zimsku proizvodnju u svibnju i tijekom prve polovice lipnja. Za proizvodnju kvalitetnih presadnica sije se u redove razmaka 10 cm s razmakom posijanih sjemenki u redu oko 2,5 cm na dubinu 1,5-2 cm. Za m2 presadnica potrebno je oko 2-3 g sjemena čime se može proizvesti oko 250 kvalitetnih presadnica. Sjetva za proizvodnju presadnica osim ručno na većim se površinama može obaviti i preciznim sijaćicama. Klijališni prostor tijekom uzgoja presadnica treba redovito prozračivati i zalijevati.

Da bi se spriječila bolest polijeganja presadnica koja napada biljčice već nakon nicanja uzrokujući prelamanje stabljike u zoni korjenovog vrata, a čiji se uzročnici prenose tlom, za sjetvu treba koristiti tretirano sjeme, a klijališnu je zemlju prije sjetve neophodno raskužiti zalijevanjem s 0,3% suspenzijom fungicida Captan 50 WP ili Radocineb WP uz utrošak 3 – 4 l po m2. U slučaju da se i unatoč raskuživanja tla ili supstrata tijekom uzgoja presadnica primijete simptomi polijeganja, potrebno je obaviti zalijevanje suspenzijom nekog od fungicida kao što je Dithan M-45, Captan 50 ili Radocineb WP u koncentraciji 0,2% s potrošnjom 5 – 10 l po m2.

Prethodni članakU 2014. dug prema državi imalo 6,8 % OPG-a
Sljedeći članakUspostavljen sustav za objavu Poziva na dostavu ponuda za mjere iz Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.