Sijao sam grah zrnaš, a iduće godine želim posijati sjeme iz vlastite proizvodnje. Kojim sredstvima zaštititi zrno do ponovne sjetve?
Poznato je da se sjemenom graha prenosi više od 20-ak mikroorganizama (gljivica, bakterija, virusa), a među njima i većina od najpoznatijih bolesti: smeđa pjegavost graha, bijela trulež, uglata pjegavost lista, bakterijska prstenasta pjegavost i druge. Dopuštenje za tretiranje sjemena graha u našoj zemlji imaju pripravci na osnovi metalaksil-M (Apron XL 350 ES) (1 ml na 1 kg sjemena) i tiram (Chromotiram 480 ST) (230 ml na 100 kg sjemena graha). Registracija djelatnoj tvari tiram je ukinuta 19.10. 2012., a krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha je 1. 7. 2014.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovlačenje sa tržišta Republike Hrvatske sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat
Sljedeći članakNova isplata iz IPARD-a za podizanje, navodnjavanje i protugradnu zaštitu voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.