Htjela bih saditi većinu povrća u vrtu pod najlonom zelene boje. Zanima me da li je to dobar najlon?

Malč može biti organski (slama, sijeno, pokošena trava, treset, kompost ili humus ited.) ili anorganski (različite polipropilenske folije, drobljeni kamen, šljunak, pijesak itd.). Uzgoj povrća ispod folije poznat je od davno, a na tržištu postoje folije različitih debljina, boja i kemijskog sastava. Svaka folija nije dobra za uzgoj povrća da vas ne vara jer postoje folije za na primjer bazene, za zasjenu i sl. Boja folije utječe bitno na njezino zagrijavanje i zadržavanje temperature.

Tako će se one tamnije boje (crne) brže zagrijati, postići veću temperaturu ispod nje, a samim time i sporije hladiti preko noći. Folije zelene boje se naravno nešto manje zagrijavaju i stoga su povoljnije, ali prije nego što ju krenete koristiti pitajte u trgovini gdje ste je kupili da li je UV stabilna, te da li odgovara uzgoju povrća. Naime UV nestabilne folije brzo pucaju zbog djelovanja sunčevih zraka, te kod promjena temperature.

Prethodni članakKako razmnožiti juku?
Sljedeći članakPodloge za lubenice
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).