Htjela bih saditi većinu povrća u vrtu pod najlonom zelene boje. Zanima me da li je to dobar najlon?
malčiranoj površini. Malč može biti organski (slama, sijeno, pokošena trava, treset, kompost ili humus ited.) ili anorganski (različite polipropilenske folije, drobljeni kamen, šljunak, pijesak itd.). Uzgoj povrća ispod folije poznat je od davno a na tržištu postoje folije različitih debljina, boja i kemijskog sastava. Svaka folija nije dobra za uzgoj povrća da vas ne vara jer postoje folije za na primjer bazene, za zasjenu i sl. Boja folije utječe bitno na njezino zagrijavanje i zadržavanje temperature. Tako će se one tamnije boje (crne) brže zagrijati, postići veću temperaturu ispod nje, a samim time i sporije hladiti preko noći. Folije zelene boje se naravno nešto manje zagrijavaju i stoga su povoljnije, ali prije nego što ju krenete koristiti pitajte u trgovini gdje ste je kupili da li je UV stabilna, te da li odgovara uzgoju povrća. Naime UV nestabilne folije brzo pucaju zbog djelovanja sunčevih zraka, te kod promjena temperature.

doc. dr. sc. Damir DRVODELIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako razmnožiti juku?
Sljedeći članakPodloge za lubenice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.