Početkom ožujka posijala sam sjeme poriluka u teglice u kući. Sjeme je niknulo i dosegnulo visinu oko 8 cm. Međutim, biljčice su tanke, sve nekako nakrivljene i od kako su dosegnule tu visinu ne vidim da napreduju (debljaju se). Da li je to normalno (s obzirom da ga prvi puta sijem), ili se mora vidjeti znatan napredak? Inače teglice stoje na prozorskoj dasci, a temperatura u prostoriji je 20-23 stupnja.
Obzirom da sjeme poriluka sporo klija i niče (čak do 3 tjedna), postigli ste dobar rezultat u razdoblju od oko mjesec dana. Razlog tome su temperature koje navodite, a one su optimalne za vegetativni rast poriluka i vjerujem redovito zalijevanje. Budući da uzgoj presadnica poriluka traje 10 do 12 tjedana, uobičajeno je da su biljčice još uvijek tanke i nakrivljene. Tijekom razdoblja uzgoja, biljčice će se razviti do promjkera stabljike oko 3 do 4 mm. Nakrivljene su zbog specifičnog nicanja u obliku luka, karakterističnog za luk, poriluk i slične vrste, te je potrebno određeno vrijeme da se isprave. To ste vjerojatno i sami primijetili. Presadnice će biti spremne uza sadnju u drugoj polovici ili krajem svibnja, kada ih možete posaditi na gredicu, na razmak redova 25 do 30 cm i unutar reda 10 do 15 cm.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članakKako orezati lagastremiju?
Sljedeći članakJamac i administrativna zabrana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.