Posadio sam veću količinu češnjaka. Kojim sredstvom mogu suzbijati korove koji će niknuti?
Za primjenu u češnjaku u Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid, pa se koristimo iskustvima proizvođača iz susjednih zemalja. Prije sadnje koristi se jedan od translokacijskih, neselektivnih herbicida na bazi glifosata, Glyphogan 480 EC, Cidokor, Herkules 480 SL, Total 480 SC ili Herbocid, djelotvorni na jednogodišnje i višegodišnje širokolisne i travne korove. Nakon sadnje mogu se koristiti herbicidi kontaktnog djelovanja Reglone Forte ili Basta 15 koje je najbolje primijeniti u fazi nicanja korova. Najbolje ih je primijeniti prije nicanja češnjaka zajedno s nekim od rezidualnih herbicida kao Galigan 240 EC ili Goal (suzbijaju jednogodišnje uglavnom širokolisne korove) ili Pendigan 330 EC, Stomp 330 E, Ston ili Dost 330 E koji su djelotvorni na jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove (primjenjuju se na čisto tlo nakon sadnje ili neposredno prije nicanja češnjaka). Nakon nicanja protiv širokolisnih korova može se koristiti jedan od kontaktnih i u tlu brzo razgradivih herbicida Pardner,
Piker ili Bromotril EC, a Fusilade Super, Leopard 5 ili Agil 100 EC protiv travnih korova. Nakon nicanja u fazi 3-6 listova češnjaka koristi se jedan od translokacijskih herbicida Starane 250 EC, Tomigan
250 EC ili Patrol koji pokrivaju jednogodišnje i višegodišnje širokolisne korove.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKomisija i Europska investicijska banka poljoprivrednicima omogućile jednostavniji pristup financiranju
Sljedeći članakProizvodne mogućnosti paške ovce
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.