Željela bih sama proizvesti sadnice za sadnju kasne jesenske cvjetače, no nemam nikakvog iskustva. Koji je najbolji način i kada se sadnice uzgajaju?
Cvjetača se uglavnom uzgaja iz presadnica koje se proizvode na isti način kao i kupusa. Za proizvodnju presadnica sorti za ljetnu potrošnju sije se u zaštićenom prostoru početkom ožujka, za jesensku i zimsku potrošnju u svibnju, a za zimsku cvjetaču koja dospijeva rano u proljeće sredinom lipnja. Najkvalitetnije se presadnice proizvode u kontejnerima. Presađuje se oko 6 tjedana nakon sjetve na razmak redova 70 cm s razmakom presađenih biljaka u redu 40 cm za ljetne sorte, 50 cm za jesenske sorte te 60 cm za zimske sorte namijenjene ranoj proljetnoj potrošnji. Osim uzgoja iz presadnica, cvjetaču namijenjenu za kasniju jesensku potrošnju moguće je proizvoditi i izravnom sjetvom uz preduvjet dobre pripremljenosti tla i mogućnosti kvalitetnog natapanja. Izravnom se sjetvom dobivaju manje ujednačene biljke, vegetacija duže traje, ali zbog jače razvijenog korijena biljke su kasnije tolerantnije na sušu. Za izravnu se sjetvu uglavnom koriste sorte jeftinijeg sjemena. Sije se preciznim pneumatskim sijaćicama na razmak dvostruko veći od planiranog sklopa. U pogledu zaštite od korova, bolesti i štetnika, te njege usjeva primjenjuju se iste mjere kao i kod kupusa. Da bi se sačuvala bijela boja cvata kod sorata koje nemaju sposobnost samoprekrivanja potrebno je cvat zaštititi povezivanjem vrhova listova ili prekrivanjem cvata otrgnutim donjim listovima.

dr. sc. Zdravko MATOTAN

Prethodni članakSadnja naklijalih ili nenaklijalih gomolja krumpira?
Sljedeći članakTreba li kastrirati jarca prije klanja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.