Svake godine sadim buče, redovito gnojim, ali mi posljednje dvije godine ne uspjevaju, tj. prinos nije zadovoljavajuć. Možete li mi pojasniti na što sve treba pripaziti kod pripreme tla, sadnje, zaštite i njege, smije li se saditi na istu površinu ili treba poštivati plodored, te koje su dobre susjedne kulture i pretkulture?
Tikve se obvezno uzgajaju u plodoredu, te ne istu površinu ne bi trebale doći najmanje 4 godine. Pretkultura također ne smije biti niti jedna tikvenjača (krastavac, dinja, lubenica). Tikve su prva kultura u plodoredu, odnosno, dolaze iza gnojidbe stajskim gnojem. Dobri susjedi su kukuruz šećerac, cikla, grah i luk. Gnoji se s 25 do 40 t stajskog gnoja po hektaru. Organska gnojidba na težim tlima može poboljšati prozračnost i propusnost za vodu, što je važno za tikve, jer imaju jako osjetljiv korijen. Prije nego biljke zatvore redove, preporuča se prihrana s 80 do 100 kg/ha KAN-a. Cvatnja i razvoj plodova su najintenzivniji pri temperaturi od 25 do 27 °C. Također, neophodna je dobra opskrbljenost tla vodom oko 80 % poljskog vodnog kapaciteta i relativna vlaga zraka oko 70 %. Dugotrajne visoke temperature, uz nisku vlagu zraka tijekom ovog ljeta, vjerojatno su uzrokovale opadanjem cvjetova i zametnutih plodova. Ako je navedeno bilo praćeno nedostatkom vlage u tlu, odnosno ako biljke nisu zalijevane, sigurno je znatno utjecalo na ostvareni prinos.

doc.dr.sc. Božidar BENKO

Prethodni članakPozajmljeni novac i problemi
Sljedeći članakOvogodišnja Ambienta održava se od 11. do 15. listopada
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.