Uzgajam različite povrtne kulture, nakon nekoliko godina sadnje na istom tlu, ono je postalo siromašno hranivima. Koja mineralna gnojiva bih trebao koristiti za ishranu raznih kultura (tlo je duboko izorano, pripremljeno za zimsko razdoblje), kako bih slijedeće godine poboljšao kvalitetu uzgoja?
Stvarno stanje plodnosti svakog tla možemo utvrditi isključivo analizom (kemijskih i fizikalnih svojstava tla), te na osnovu analize dati preporuku o potrebi za gnojidbom (organskim i/ili mineralnim gnojivima, te moguće poboljšivačima tla). S druge strane, gnojidbom tla „napamet“ često dobivamo suprotan učinak (smanjen prinos zbog antagonizma pojedinih hraniva, prekomjerno akumuliranje nitrata u biljci, itd.). Ako se ipak odlučite za gnojidbu povrtnjaka bez analize tla, svakako je uputno primijeniti organsko gnojivo, npr. stajski gnoj u količini od 35-40 kg/10 m2. Pri tome treba imati na umu da neke vrste povrća, prije svega mahunarke (ne podnose organski gnoj). Stoga ga svakako treba primijeniti u jesenskom razdoblju. S obzirom da su organska gnojiva siromašna hranivima, u jesenskom razdoblju (osnovna gnojidba) uputno je primijeniti i neko mineralno gnojivo NPK formulacije, npr. NPK 7-20-30 (0,5-0,7 kg/10 m2) ili NPK 7-14-21 (1-1,2 kg/10m2). Ovisno o kulturi, tijekom vegetacije potrebno je izvršiti 1-3 prihrane nekim od dušičnih gnojiva, npr. KAN (100 g/10 m2).

dr.sc. Tomislav KARAŽIJA

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 111
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 139
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.