Uzgajamo mladi luk orijaš na 2 ha, koji se sije u kolovozu, a presađuje u jesen. Imamo problema s korovima koji niknu prije zime, te do proljeća zakorove cijelu površinu. Do sada smo korove suzbijali s Goalom u proljeće, ali nismo bili zadovoljni učinkom. Koji bi herbicid bilo dobro koristiti u jesen, prije ili poslije sadnje, a koji u proljeće?
Korovi su zbog više razloga gotovo glavni ograničavajući čimbenik u tehnologiji uzgoja svih povrćarskih kultura, pa i luka. U konkretnom slučaju iz postavljenog pitanja nemamo dovoljno informacija o području uzgoja luka i o vrstama korova koje zakorovljuju nasad luka. Stoga će odgovor sadržavati načelne upute iz kojih će čitatelj moći dobiti korisne informacije. S obzirom da se luk presađuje u jesen, prati ga jesensko-proljetna korovna flora koja niče kasno u jesen (ili rano u proljeće) i sposobna je prezimjeti zajedno s lukom. Do proljeća se znatno razviju, stvore obrambene mehanizme (voštanu prevlaku, dlačice, deblju kutikulu) zbog čega ih Goal ( i drugi herbicidni pripravci) slabije suzbijaju u proljeće. Otud razlog da je do proljeća čitatelju luk potpuno zakorovljen. Prema tome, korove je potrebno suzbijati već u jesenskom dijelu vegetacije nakon ponika korova i ukorjenjivanja presadnica luka (10-14 dana nakon sadnje). Proizvođač može i dalje koristiti pripravak Goal u 2-3 puta nižoj dozaciji od propisane ili u kombinaciji s pripravkom na osnovi linurona (Afalon disperzija). Važno je naglasiti da korove treba tretirati u mlađem razvojnom stadiju (od kotiledona do 2,4 lista). Što se općenito tiče sastava korovne flore, treba pravilno odabrati herbicid. Naime, svaki herbicid ima svoj spektar djelovanja, niti jedan herbicid ne suzbija sve korovne vrste. Za razliku od većine povrćarskih kultura, za primjenu u luku je registriran relativno velik broj herbicida (smetolaklor, cikloksidim = pripravak Focus ultra, fluazifop, fluroksipir, kletodim, klopiralid, linuron, oksifluorfen = pripravak Goal, pendimetalin, propakizafop i prosulfokarb), pa uz pravilan odabir herbicida i pravilnu primjenu niti jedan proizvođač luka ne bi trebao imati problema sa suzbijanjem korova u luku. Još jednom naglašavam važnost primjene herbicida u ranoj fazi razvoja korova, jer u tom slučaju se propisane dozacije herbicida mogu višestruko umanjiti. Na taj način osim boljih herbicidnih učinaka, postižu se manji stresni (fitotoksični) učinci herbicida na usjev. Na kraju je važno naglasiti značaj obrade tla, odnosno mogućnosti smanjenja potencijala korova višekratnom plitkom obradom tla prije presađivanja luka. Informacije o svakom registriranom herbicidu (spektar djelovanja, vrijeme primjene, dozacija), mogu se pronaći na stranici Ministarstva poljoprivrede na FIS pretraživaču.

doc. dr. sc. Klara BARIĆ

Prethodni članakTko otkupljuje sjeme lana?
Sljedeći članakOdržan 4. Europski kongres mladih poljoprivrednika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.