Na češnjaku imamo gotovo 100% štetu od nematoda i to na 0,5 ha proizvodnje. U borbi protiv ovog štetnika planirali smo sjetvu Raphanus sativus ili Sinapis alba kao predusjev nakon žetve pšenice. Do sredine rujna ostavljamo navedene kulture, slijedi malčiranje i zaoravanje zelene mase. Sjetvu češnjaka planiramo oko 20.10. svake godine. Poštivali bismo i plodored od 5 godina. Jedna tvrtka nudi preparat Artis na biološkoj osnovi, pa me zanima da li bih ispravno postupio ako tako uradim?
Za rješenje vašeg problema bitno je nekoliko činjenica. Glavno stanište stabljikine nematode je biljka domaćin. Vrlo rijetko se može naći u tlu. Zbog sposobnosti da tijekom sušnog razdoblja ova nematoda prelazi u tzv. anhidrobiozu (razdoblje hibernacije/ mirovanja u kojem nematoda može preživjeti mnogo godina), opasnost leži u osušenim biljnim ostacima koji ostaju u tlu nakon vađenja ili branja kulture. Stoga je za smanjenje populacije vrlo važno uzgojnu površinu nakon berbe temeljito očistiti od biljnih ostataka. Zaoravanjem zaraženih biljnih ostataka samo pospješujete šansu za preživljavanje ove nematode. Također, važno je saditi zdravi sadni materijal, a kao najvažniju i najsigurniju mjeru zaštite predlažem plodored (izbjegavati ponovnu sadnju češnjaka i luka na istu površinu barem pet godina). Uz mjeru plodoreda na tržištu su dostupni i klonovi češnjaka otporni na ovog štetnika. Što se tiče dijela pitanja sa sjetvom Raphanus sativus ili Sinapis alba, ne možete pogriješiti. Pravilnim i pravodobnim zaoravanjem malčiranih ostataka uvelike možete pridonijeti smanjenju populacija biljno parazitskih nematoda, no prednost primjene ove mjere je što samim zaoravanjem povećavate udio organske tvari u tlu. Zbog toga će vam slijedeća posijana ili posađena kultura biti zahvalna. Ponavljam, prije sadnje češnjaka potrebno je dobro pregledati sve češnjeve (ukoliko vam je to sjeme) i odvojiti, tj. uništiti (spaljivanjem) one koji su suhi, mekani i neadekvatni za sadnju jer se u njima možda krije novi izvor zaraze. Preporuka je za sadnju koristiti zdravo i certificirano sjeme. Za pripravak Artis®, prema specifikacijama to je biološki pripravak na bazi gljivice Arthrobotrys oligospora. Ta je gljivica poznata kao nematofagna vrsta koja u tlu formira gusti micelij. Taj micelij djeluje kao ljepljiva mreža u koju se love nematode. Uhvaćene nematode ne mogu preživjeti jer se ta gljivica njima i hrani. Korištenje takvog pripravka može pomoći u smanjenju populacije stabljikine nematode ako se koristi sukladno propisanim načinima primjene.

mr.sc. Ivan POJE, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 121
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 93
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.