U vrtu ne uspijeva grah zrnaš koji naraste vrlo bujan, visoko se uspinje po kolcima i cvate, no mahune su gotovo prazne, a ako i ima koje zrno, ono je nerazvijeno (nije jedro, okruglo) već je spljošteno i ponekad smežurano. Tlo je vrlo lagano, prozračno, sve drugo dobro uspjeva, osobito zelena salata. Možda nedostaje nekih hranjivih elemenata, znate li kojih? Tlu inače dodajemo vlastiti kompost od otpadaka iz kuhinje, vrta i dvorišta (trava), a posipamo i Agrocal.
Simptomi koje ste naveli odgovaraju simptomima nedostatka kalcija, koji se kod graha manifestiraju prvenstveno gubitkom turgora. Lišće vene, a mahune postaju mekane, žute, deformiraju se i slabo zameću sjeme. Starije lišće se suši i opada. Na visokom grahu lišće je svijetlozeleno s nekrotičnim pjegama na rubovima. No, napisali ste da u tlo unosite Agrocal što je dobro i trebalo bi zadovoljiti potrebe biljaka za kalcijem. Također, simptomi nedostatka kalcija sigurno bi bili vidljivi i na drugim kulturama, prvenstveno kao vršna trulež ploda rajčice i paprike. Druga stvar koju navodite je da je tlo lagano i prozračno, što znači da se brzo zagrijava, ali i da slabije zadržava vodu pa vjerujem da upravo zbog nedostatka vode dolazi do pojave koju opisujete. Visoki grah zbog svoje duge vegetacije zahtijeva dobru opskrbu vodom (250 do 400 mm), pogotovo u vrijeme cvatnje i zametanja mahuna što je u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna kad su temperature još dosta visoke. Voda je neophodna i za transport kalcija kroz biljku. Dakle, da bi biljka usvojila kalcij iz Agrocala i dovela ga do vršnih točaka rasta, neophodno je osigurati dovoljnu količinu vode.

izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članakKako zaštititi smilje od bolesti i štetnika?
Sljedeći članakKukuruzna zlatica: Čime suzbijati kukuruznu zlaticu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.