Povrćarstvo pitanje br. 64

24

Imam hobi plastenik, sadim rajčicu i papriku, krastavce i dr. Ove godine mi se na rajčicama i paprici (hibrid sjeme) već sada pojavila vršna trulež. Tjedno puštam točno 1000 l vode u taj plastenik, imam i malč foliju, je li to dovoljno vode? Trebam li sumnjati na nedostatak kalcija u tlu i dr. minerala?
Vršna trulež ploda je simptom nedostatka kalcija koji se može javiti iako kalcija ima dovoljno u tlu. Kalcij se kroz biljku transportira vodenim putem i ako biljka nije dobro opskrbljena vodom mogu se javiti simptomi nedostatka. Tisuću litara vode tjedno na površinu vašeg plastenika u punoj vegetaciji i visokim temperaturama nije dovoljno. Vi dodajete manje od 15 L vode po m2 tjedno dok bi u punoj vegetaciji jedan obrok navodnjavanja trebao biti 20 do 25 L/m2, a tjedno bi trebala dva do tri obroka. Pri visokim temperaturama tijekom dana biljka puno vode troši za transpiraciju (hlađenje) pa zbog toga dio kalcija umjesto u plodu završi u listu, što opet ima za posljedicu pojavu simptoma nedostatka. Na to ne možete utjecati, osim da provjetravanjem i zasjenjivanjem snizite temperaturu u plasteniku koliko je moguće. Dakle, osim osiguravanja dovoljne količine vode i kalcija, bitno je održavati što povoljnije mikroklimatske uvjete. Također, možete kod rajčice prikratiti cvjetne grane na 5 do 6 plodova, a papriku pincirati na dvije rodne grane (V-uzgoj). Time ćete regulirati broj plodova i smanjiti opterećenje biljke. Nedostatak kalcija može se smanjiti prihranom kalcijevim nitratom. Kalcijev nitrat je vodotopivo gnojivo, a primjenjuje se jednom tjedno putem sustava za navodnjavanje i ne smije se miješati s drugim vodotopivim gnojivima (Poly-Feed, Kristalon i sl.).

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 52
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 575
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.