Povrćarstvo pitanje br. 65

21

S obzirom da se navodi da bukvin pepeo kao gnojivo može štetno djelovati u uzgoju krumpira, molio bih da mi date dopunsko objašnjenje koje se bolesti mogu pojaviti na krumpiru?
Optimalna pH-vrijednost tla za uzgoj krumpira je 5,5 do 6,5. Primjenom većih količina pepela pH se diže, odnosno tlo postaje lužnato (alkalno). To pogoduje pojavi obične krastavosti krumpira, koja se najčešće javlja pri neutralnoj ili alkalnoj reakciji (pH 6,8-8). Bolest se dobro razvija na laganim i prozračnim tlima u kojima ima nerazgrađene organske tvari (npr. kukuruzovine ili nedovoljno zrelog stajskog gnoja razbacanog pred sadnju) te na tlima gdje je razbacana pretjerana količina vapnenog materijala radi popravka kiselosti. Mjerenjem pH-vrijednosti tla pred sadnju krumpira može se prognozirati pojava obične krastavosti gomolja. Uzročnik bolesti može preživjeti u tlu nekoliko godina, čak i bez uzgoja krumpira. Od meteoroloških uvjeta, bolesti najviše pogoduje suša i vrućina u vrijeme zametanja i porasta gomolja. Krastavost ne uzrokuje gubitke zbog propadanja gomolja, već zaraženi gomolji imaju smanjenu tržnu vrijednost. Nakon skidanja pokožice oni su u potpunosti upotrebljivi za ljudsku ishranu. Simptomi su nepravilne, raspucane, tamnosmeđe lezije ili kraste, nepravilno raspoređene po gomolju. Takvi gomolji se teže čuvaju jer površinske kraste pogoduju uzročnicima truleži gomolja.

izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRatarstvo pitanje br. 26
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 183
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.