Imam refluks želuca, pa kad sam pročitao članak o cikoriji nije mi jasno kad se vadi (korijen), a kad ostali dijelovi biljke i kako se koristi?
Korijenje cikorije se iskopava u razdoblju kad nema vegetacije, od jeseni (kraj 9. mj.) do proljeća (3. mj.) kad ponovo počinje rast korijena. U proljeće se beru svježi mladi listovi za salatu. Cvjetovi se beru u rano ljeto, prije cvatnje i po sunčanom vremenu. Korijen, kao i drugi podzemni dijelovi ljekovitih biljaka (gomolji, lukovice) obično se vade iz tla po suhom i lijepom vremenu. Poslije vađenja se dobro očiste od zemlje, odstrane se svi mali korijenčići i dobro operu. Nakon čišćenja, korijenje se razreže po dužini i na sitnije komadiće radi lakšeg i bržeg sušenja. Korijenje se može nanizati na konac ili posložiti na čisti bijeli papir i sušiti na toplom mjestu. Preporuča se sušenje u sušari u kojima se može regulirati temperatura sušenja, no korijenje je moguće posušiti u pećnici na temperaturi od 50 oC. Tako osušena droga treba sačuvati osnovna svojstva: boju, okus i miris. Osušeni korijen treba pomno upakirati u papirnatu ili platnenu vrećicu, kartonsku kutiju ili drveni sandučić. Važno je znati da osušeni biljni dijelovi ljekovitost zadržavaju godinu dana, nakon čega se ona smanjuje i potrebno je ubrati nove. Smatra se da refluks (vraćanje hrane i želučanih sokova iz želuca natrag u jednjak) nastaje zbog „neuredne“ ishrane; količina obroka u danu, način na koji se jede i odabir namirnica. U nas se ili gladuje ili, što je mnogo opasnije, previše jede i pije. Neka hrana i pića mogu utjecati na pojavu simptoma refluksa: pržena i začinjena hrana, proizvodi od rajčice, paprika, bijeli i crveni luk, kava, cola, te čokolada i alkoholna pića. Današnji ubrzan način života i stav da „nemamo vremena pojesti“, već nam je obrok kava, gazirani napitak, slatko, pekarski proizvod, pa i pokoja cigareta, čini nam da prvi „pravi“ obrok u danu jedemo u večernjim satima, pretrpamo želudac te ostatak večeri provedemo u ležećem položaju. Probavom hrane želučani sok slabi sfinkter i on popušta, a rezultat je pečenje i žarenje grla, podrigivanje. No pravilnom ishranom, tegoba ili bolest najčešće može proći i bez uzimanja raznih lijekova. Korijen cikorije ima blagotvoran učinak na želudac, te možete koristiti pripravke korijena cikorije. No ipak, biljnu terapiju valja smatrati dopunskom. Prije nego se započne liječenje i upotreba raznih lijekova da bi se bolest zaustavila ili otklonila, važno je utvrditi stanje i promjene u organima za probavu (u vašem slučaju želudac, jednjak), dakle postaviti točnu dijagnozu. Potrebno je obaviti pregled koji se zove gastroskopija.

Gabrijela VRBETIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakStočarstvo pitanje br. 36
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 191
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.