Podaci o troškovima uzgoja batata razlikuju se s obzirom na različite izvore. Molila bih da mi prema svom iskustvu date trošak ulaganja u proizvodnju batata.

Što se tiče uzgoja batata, vrlo je važno i preporučljivo da se prve godine kreće u proizvodnju na tlu koje je odmorno, odnosno gdje nije ništa uzgajano godinu dana. Primjer troškova ulaganja u proizvodnju batata na primjeru 1 ha obradive površine. Sadni materijal 12000 kn, priprema tla (oranje, tanjuranje, frezanje) 3000 kn, jesenska gnojidba tla (NPK 7:20:30) 1200 kn, zeolit (razgradnja biljnih ostataka u tlu) 980 kn, proljetna gnojidba (NPK 15:15:15) 890 kn, pesticidi 2700 kn, folijarna prihrana (dušik, kalij) 500 kn, ručna berba 2500 kn. Ukupni troškovi iznose oko 24000 kn/ ha. Dobit ovisi o prinosu i prodajnoj cijeni. Budući da prinos može biti od 15-25 tona (prinos po biljci je i do 3 kg), a prodajna cijena može biti veleprodajna od 4-5 kn ili maloprodajna (izravna prodaja) 12-15 kn/ kg.

Mihaela MARUŠIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 68
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 27
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.