Kod prijatelja sam jeo uz ostalo jelo i kuhani jagodičasti špinat čiji mi se okus svidio. Njegova žena na moj upit gdje ga je kupila, odgovorila je da je dobila od prijateljice. O kakvom se špinatu radi?
Jagodičasti špinat (Chenopodium capitatum) je jestiva jednogodišnja biljka, porijeklom prastaro europsko povrće uzgajano do oko 1800. godine, kad ga je zamijenio sadašnji obični špinat, a on je pao u zaborav i preselio se u Aziju. Danas se ponovno vraća u europske prostore. Ovo je vrlo neobično povrće, koje fascinira svojim izgledom, ali zadovoljava i gurmanske prohtjeve. Lišće je vrlo ukusno i priprema se na razne načine kao i obični špinat – kuhanjem, dodavanjem u juhe, priprema se salata, a može se i zamrzavati. Jagodice su kao šumske, vrlo dekorativne i jestive. Okus im je neodređen, ali ga dobre kuharice svakako mogu učiniti ukusnim. Plodovima je moguće vrlo atraktivno dekorirati jela.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJavni natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.- 2018.
Sljedeći članakŽuto zelene nakupine na stablima oraha
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.